Danas Advokatska komora Beograda ima oko 6200 članova od čega je oko 3600 advokata i oko 2600 advokatskih pripravnika.
Advokatsku komoru Srbije čine pored Advokatske komore Beograda i Advokatska komora Niša, Advokatska komora Kragujevca, Advokatska komora Čačka, Advokatska komora Požarevca, Advokatska komora Zaječara i Advokatska komora Šapca.
Najviši organ upravljanja Advokatskom komorom je Skupština koju čine svi advokati i advokatski pripravnici, koje biraju upravne odbore, sudije Disciplinskog suda i Disciplinskog tužioca kao i članove Upravnog odbora Advokatske komore Srbije i delegate Skupštine te komore.
Advokatske komore nastoje da svojim radom zaštite i unaprede profesionalni, društveni, ekonomski i statusni položaj advokature. U tom cilju preduzimaju brojne mere i stavljaju predloge za izmene i donošenje propisa o organizovanju advokature, pravosudnog sistema, procesnih i drugih zakona. U tom cilju razvijaju saradnju sa drugim profesionalnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, sudovima, Ministarstvom pravde, pravnim fakultetima kao i međunarodnim asocijacijama advokata. Naša Komora je zajedno sa Advokatskim komorama Crne Gore, Vojvodine i Kosova u Savezu Advokatskih komora Jugoslavije koji je jedan od osnivača Međunarodne unije advokata, i Balkanske unije advokata.
Savremeni komorski sistem uveden je u Srbiji Zakonom o advokaturi 1929. godine kada je i osnovana Advokatska komora Beograda, kao obavezna asocijacija advokata, koja autonomno odlučuje o upisu novih članova, vodi njihov Imenik, propisuje norme profesionalnog ponasanja i izriče sankcije za njihovo nepoštovanje, kao i da vodi brigu o edukaciji budućih advokata.
Advokatsku komoru Srbije čine pored Advokatske komore Beograda i Advokatska komora Niša, Advokatska komora Kragujevca, Advokatska komora Čačka, Advokatska komora Požarevca, Advokatska komora Zaječara i Advokatska komora Šapca.
Najviši organ upravljanja Advokatskom komorom je Skupština koju čine svi advokati i advokatski pripravnici, koje biraju upravne odbore, sudije Disciplinskog suda i Disciplinskog tužioca kao i članove Upravnog odbora Advokatske komore Srbije i delegate Skupštine te komore.
Advokatske komore nastoje da svojim radom zaštite i unaprede profesionalni, društveni, ekonomski i statusni položaj advokature. U tom cilju preduzimaju brojne mere i stavljaju predloge za izmene i donošenje propisa o organizovanju advokature, pravosudnog sistema, procesnih i drugih zakona. U tom cilju razvijaju saradnju sa drugim profesionalnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, sudovima, Ministarstvom pravde, pravnim fakultetima kao i međunarodnim asocijacijama advokata. Naša Komora je zajedno sa Advokatskim komorama Crne Gore, Vojvodine i Kosova u Savezu Advokatskih komora Jugoslavije koji je jedan od osnivača Međunarodne unije advokata, i Balkanske unije advokata.
Savremeni komorski sistem uveden je u Srbiji Zakonom o advokaturi 1929. godine kada je i osnovana Advokatska komora Beograda, kao obavezna asocijacija advokata, koja autonomno odlučuje o upisu novih članova, vodi njihov Imenik, propisuje norme profesionalnog ponasanja i izriče sankcije za njihovo nepoštovanje, kao i da vodi brigu o edukaciji budućih advokata.